Vladimir Đurđević – Temperatura i klimatske promene

Prosečna temperatura na planeti Zemlji iznosi 15 stepeni Celzijusa, međutim, kada znamo informaciju da je pre nešto više od sto godina temperatura bila za jedan stepen niža, ostaje nam da razmislimo o tome kako smo zagrejali planetu za tu razliku.

Prirodnjačke priče – Vladimir Đurđević

Toplija leta, nejasna smena godišnjih doba ali i sve više sušnih perioda tokom godine samo su neki od negativnih uticaja klimatskih promena na lude i prirodu. Profesor Vladimir Đurđević ističe pritom da je takav uticaj sve primetniji, kao i da se ovim tempom proces zagrevanja može znatno ubrzati.

Pre početka industrijske revolucije, pod tim mislim na početak intenzivne ekspanzije planete, prosečna temperatura na planeti iznosila je 14 stepeni. Od tog perioda do danas, mi smo se ugrejali za jedan stepen u proseku, danas možda i 1,2 stepena. Možda će ljudima biti smešno što se ja hvatam za neke decimale, ali u geološkim razmerama, tih 0,2 je vrlo ozbiljna promena.

  • Verovatno dosta vas zna priču o malom ledenom dobu, kada je u Evropi bilo daleko hladnije. Zapravo, temperatura je bila samo za 0,2 stepena niža od tadašnjeg proseka, a opet je taj period zapamćen kao malo ledeno doba i ako je na zemlji bio samo talas hladnijeg vremena.
Ivan Bjelić

Ovakav vid porasta temperature iza sebe ostavlja niz raznih nepovoljnih uslova poput poplava, požara, preko toplotnih talasa. Đurđević ističe da se možda nalazimo na granici sledećeg velikog masovnog izumiranja.

Topljenje ledenih kapa na polovima takođe je primetnije. Danas na Severnom polu u proseku imamo oko četrnaest posto manje leda nego što smo ga imali pre. Grenland se topi brže nego ikada, svi glečeri, pa čak i oni na izuzetno velikim nadmorskim visinama, oni takođe gube masu. Alpi su jedno područje na kom je najveće smanjenje mase glečera najveće na svetu. Oni se sada trude da ih zaštite ali ta bitka je izgubljena i mnogi glečeri će nestati u bliskoj budućnosti.

Obzirom na ovakve okolnosti, ne treba da nas čudi činjenica da je zabeležen porast globalnog okeana za oko desetak centimetara. Ako se osvrnemo na činjenicu da tih deset centimetara prema globalnom merenju uopšte nije zanemarljivo, treba da nas zabrine kakve će razmere ovakvih događaja biti ako temperatura još poraste.

Kao gost u prirodnjačkim pričama, Vladimir Đurđević nam je pojasnio i nešto više o posledicama porasta temperature i vremenskim uslovima koje nam donose.